Neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama na tržištu rada u BiH je problem na koji se već dugo upozorava. Sistem obrazovanja mora pratiti potrebe tržišta rada, i to s takvim programima obrazovanja koji će učenicima kada završe školovanje, otvoriti mogućnost da budu prepoznati na tržištu rada. Istraživanje tržišta rada u Federaciji BiH koje je provedeno u 2020./2021. godini se fokusiralo i na taj važan izazov koji je pred kreatorima politika. Ključne informacije vezane za ovu tematiku su objavljene u zasebnom tematskom izvještaju “Smjernice za kreiranje obrazovnih politika”.
Istraživanje provedeno uz tehničku podršku projekta „Unapređenje istraživanja tržišta rada“ koji finansira Evropska unija, daje i preporuke među kojima je istaknuto I jačanje dijaloga između službi za zapošljavanje, poslodavaca i obrazovnih ustanova, koji bi rezultirao rješenjima na lokalnom i kantonalnom nivou u vezi upisne politike, nastavnih planova i programa, kao i rješenjima za druga pitanja vezana za obrazovanje i tržište rada.
Prema rezultatima istraživanja najveći procent poslodavaca (82,5%) zadovoljan je kvalitetom kvalifikacija, znanja i vještina radnika sa kojima su poslodavci imali priliku surađivati, dok 14,8% poslodavaca nije zadovoljno I smatraju da radnici imaju nedostatak praktičnog rada tokom obrazovanja, dok je na drugom mjestu mišljenje da stečene kvalifikacije ne odgovaraju potrebama poslodavaca (53,8%).
Od ukupnog broja poslodavaca koji su naveli da kandidatima nedostaje znanja i vještina (301), značajan procent poslodavaca (42%) smatra da kandidatima nedostaju tehnička odnosno stručna znanja i vještine, a slijedi nedostatak samoinicijative i kreativnosti (21%), informatičkih znanja i vještina (19%), vještina upravljanja projektima (18%), organizacijskih, analitičkih i planskih vještina (17%), poznavanja stranih jezika (16%) i socijalnih vještina (15%).
Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca (1232), 433 njih (35%) ima mogućnosti da primi učenike i studente na praktičnu nastavu. S obzirom da postoji širok spektar zanimanja za koja poslodavci mogu organizovati praktičnu nastavu i obuku, neophodno je uspostaviti bolju saradnju između poslodavaca i obrazovnih institucija kako bi se iskoristio ovaj potencijal.
Tematski izvještaj predstavlja samo presjek stanja vezano za obrazovanje I zapošljavanje, te kao takav jeste samo jedan od elemenata koje treba uzeti u obzir kod kreiranja obrazovnih politika. Također, treba imati u vidu da termin “povezanosti obrazovanja i tržišta rada” ima dugoročnu perspektivu, odnosno sugeriše da obrazovanje treba pripremati studente i đake za buduće potrebe tržišta rada, što ne znači neophodno da se obrazovni sistem mora prilagoditi trenutnim potrebama poslodavaca.
Ukupna vrijednost projekta „Unapređenje istraživanja tržišta rada“ iznosi 1,282,500 EUR bespovratnih sredstava Evropske unije, a implementiraju ga konzorcij NIRAS, GOPA i Služba za zapošljavanje Republike Francuske u periodu od 1. septembra 2020. do 1. septembra 2022. godine. Izvještaj je dostupan na www.trzisterada.ba
